Izvješće o promjenama prostornog plana zone Kamenice

19.05.2020.

Izvješće o promjenama prostornog plana zone Kamenice

TRENUTNO STANJE?

Zona Kamenice obuhvaća velik broj privatnih zemljišta u poljoprivrednoj namjeni, javnu plažu Kamenice i pojas borove šume uz javnu plažu Kamenice. Obuhvat zone je 6.2 ha od okretišta do nudističke plaže, te od javne plaže Kamenice do ceste Komiža-Podhumlje- Podšpilje-Vis (D117). Grad Komiža (2018).

STUPANJ ZAŠTITE?

Izuzev javne plaže Kamenice (1628/1, 7817/1) te pristupnih puteva koja su pomorsko i javno dobro, zona Kamenice nije pod niti jednim stupnjem zaštite.

IZ ČEGA SE MIJENJA?

Postojećim prostornim planom zona Kamenice definirana je ugostiteljsko turističkom zonom-turističko naselje T2-6 (prateća namjena unutar turističkog naselja-sportska igrališta), obuhvata 6.2 ha i maksimalnog kapaciteta 500 ležajeva. Grad Komiža (2018).

Postojećim prostornim planom predviđena je izgradnja dvokatnih privatnih kuća sa apartmanima, komercijalni kamp i popratni sportsko rekreacijski sadržaji turističke namjene, bazeni, sadržaji za zabavu, restorani i sl. Grad Komiža (2018).

ŠTO SE PREDVIĐA?

Izmjenama i dopunama prostornog plana predviđa se prenamjena zone Kamenice iz ugostiteljsko turističke zone T2-6, u ugostiteljsko turističku zonu kamp T3, obuhvata 5.8 ha, na neizgrađenom području poviše plaže Kamenice. Grad Komiža (2018). Zona se planira prenamjeniti za glamping, tj. glamurozni kamping, namjenjen ljudima koji žele kombinirati užitak i slobodu kampiranja bez odricanja od komfora. Glamping karakterizira povratak prirodi, autohtonost i očuvanje okoliša. Cilj je stvoriti prostor najvišeg standarda, ali netaknute prirode. Minimalna intervencija u krajolik temelji se na principu samoodrživosti i obnovljivosti izvora, bez negativnog utjecaja i infrastrukturnog opterećenja okoline. Planirana infrastruktura uključujuje uređaj za pročišćavanje otpadnih voda, mogućnost korištenja alternativnih izvora energije, uređenje zelenih površina i sl. Grad Komiža (2018).

TKO SU VLASNICI ZEMLJIŠTA?

Uz javnu plaže Kamenice (1628/1, 7817/1) koja je pomorsko i javno dobro, zona Kamenice uključuje velik broj posjeda u privatnom vlasništvu većinom poljoprivredne namjene.

TKO JE INVESTITOR U PROMJENE PROSTORNOG PLANA?

Investitori izrade izmjena i dopuna prostornog plana su Mislav Samarđija i grad Komiža.

KOJI JE DOBITAK I KOJE SU POSLJEDICE ZA KOMIŽU I ZA OTOK VIS?

Glavni nedostatak najavljenih promjena prostornog plana za zonu Kamenice je sama svrha najavljenih izmjena. Izmjene urbanističkog plana uredenja zone Kamenice provode sa ciljem razvoja elitnog turizma. Glamping, tj. Glamurozni kamping je forma elitnog turizma sa dugoročno nepovoljnim posljedicama za grad Komižu. Naime, otok Vis je izložen masovnom turizmu. Nažalost, grad Komiža rješava problem masovnog turizma po principu klin se klinom izbija, tj. za rješenje masovnog turizma predlažu elitni turizam. Elitni turizam je prvenstveno uvjetovan ekonomskim faktorom odlučivanja, te pogoduje manjem broju odabranih građana. Nadalje, usmjeravanje grada Komiže ka elitnom turizmu ima dugoročno negativnu posljedicu da unutar lokalne zajednice nerealno stvara kompleks manje vrijednosti, te time pogoduje iseljavanju lokalnog stanovništva sa otoka. Effekti poput istiskivanja i pražnjenja lokalnog stanovništva su karakteristike gradova koji su svojim povijesnim i kulturnim modelom i identitetom razvoja bili fokusi elitnih turističkih odredišta. Ljubičić (2016).

Pri urbanizaciji zone Kamenice treba biti izrazito oprezan. Konfiguracija terena zone Kamenice nije povoljna za visok stupanj izgradnje budući da ju karakterizira znatan nagib terena u smjeru prema moru. Uslijed neadekvatne urbanizacije može doći do pojave klizišta i odrona stijena na plažu. U kontekstu maksimalne dopuštene razine izgradenosti, izmjene urbanističkog plana zone Kamenice iz T2-6 (ugostiteljsko turistička zona) u T3 (Kamp), su promjene na bolje, a očituju se u smanjenom maksimalnom koeficijentu izgradenosti (iz 0.3 u 0.1) i smanjenom maksimalnom koeficijentu iskoristivosti (iz 0.8 u 0.2). Ipak, infrastruktura nužna za glamping poput pristupne ceste, struje, vode, objekata za glamurozno kampiranje, uređaja za pročišćavanje otpadnih voda i sl., neminovno će dovesti do prenamjene dijela poljoprivrednih nasada. U skladu sa kriterijima elitnih forma turizma, tijekom ljetnih mjeseci pristup poljoprivrednim kulturama može biti ograničen. Posebno je potrebno razmotriti odluku o izgradnji uredaja za pročišćavanje otpadnih voda. Prikladnija lokacija uređaja je unutar zone Neptun koja se nalazi na nižoj visinskoj koti. Prenamjenom prostornog plana zone Kamenice, grad Komiža, a time i otok Vis, dobiva mogućnost za razvoj kamp turizma. Dakle, građani koji posjeduju zemljišta unutar zone Kamenice dobivaju mogućnost otvaranja privatnih kampova. Stajalište udruge Pomalo je da je turistički razvoj zone Kamenice prihvatljiv u kontekstu održivog razvoja turizma i poljoprivrede. Za udrugu Pomalo je od posebnog značaja pojas borove šume uz javnu plažu Kamenice koja je javno i neprofitno okupljalište otočana i posjetitelja otoka Visa, a time i od bitnog značaja za kulturni život grada, osobito tijekom ljetnih mjeseci. U skladu sa time treba razmotriti mogućnost da se udruzi Pomalo dopusti upravljanje pojasom borove šume u skladu sa načelima održivog razvoja grada Komiže i otoka Visa, tj. obavljanje iste djelatnosti u budućnosti. ć pojasa borove šume uz javnu plažu Kamenice kroz č Time bi se ojačao sektor nevladinih udruga koje se jasno i vizionarski zalažu za poštivanje zaštite baštine i postulata održivog razvoja, uključivanje i suvremenu edukaciju mladih i građana, te raznolikost gospodarske lokalne ekonomije. Ljubičić (2016).

Područje zone Kamenice je u postojećem stanju večinom poljoprivredne namjene, te ju karakteriziraju autohtoni maslinici i nasadi vinove loze, te autohtona ruralna arhitektura

Udruga Pomalo razmatra mogućnost kupnje crowdfunding, tj. postupak zajedničkog otkupa suhozida i pristava. U kontekstu očuvanja tradicije, te uz uvjet minimalne intervencije u stanje okoliša, u slučaju prenamjene prostornog plana prikladno je da se zona Kamenice usmjerava ka održivom razvoju kamp turizma na poljoprivrednim gospodarstvima. Pri tome treba nastaviti razvijati ideju da turisti dolaze na Otok Vis kako bi se upoznali sa održivim načinom života lokalnih zajednica. Kratkoročni i srednjeročni ciljevi zasnovani na suradnji otočana i posjetitelja otoka Visa trebaju biti održivi turizam i obnova postojećih poljoprivrednih resursa. Kao dugoročnom cilju treba težiti održivom razvoju poljoprivrede. Time bi se otklonila opasnost koja proizlazi iz činjenice da je grad Komiža gotovo isključivo orjentiran ka turizmu, afirmirala bi se tradicionalna znanja i vještine lokalnog gospodarstva, a time i stabilnost cjelovite destinacijske ponude i kvalitete življenja. Ljubičić (2016).

KADA JE PREDVIĐENA JAVNA RASPRAVA?

  • 8.11.2018-te grad Komiža objavio je odluku o izmjeni urbanističkog plana za zonu Kamenice.
  • Početak javne rasprave u trajanju od 30 dana za zonu Kamenice predviđan je za Lipanj 2019- te. Javna rasprava do danas nije održana.
  • 10.3.2020-te grad Komiža je vlasnicima zemljišta u zoni Kamenice uputio poziv na prezentaciju u vezi izrade urbanističkog plana uredenja zone Kamenice.
  • Početak javne rasprave u trajanju od 30 dana za zonu Kamenice po novom predviđan je za početak turističke sezone, tj. za 5 ili 6 mjesec 2020-te. Postupak javne rasprave do danas nije započet.

Činjenica da do danas nije započet postupak javne rasprave upućuje na problematiku đ investitorskog urbanizma. Investitorski urbanizam karakterizira vođenje politike enje politike u interesu krupnog kapitala, a često na štetu javnog interesa, odnosno bez osvrtanja na potrebe građana. Ova pojava podrazumjeva, između ostalog, praksu prilagodbe urbanisti planova potrebama investitora, a bez konsultacija sa građanima.

KAKO REAGIRATI U NOVONASTALOJ SITUACIJI?

ZA ZONU KAMENICE: ELITNI TURIZAM I KOMERCIJALIZACIJA KAMPIRANJA NA KAMENICE NIJE RJEŠENJE.

Člankom 3. pročišćenog teksta odredbi za provođenje prostornog plana uređenja grada Komiže navodi se: Svrha i opći cilj Plana je osiguranje razvoja Grada na načelima održivog razvoja. Grad Komiža (2019). Osnovno načelo održivog razvoja je integracija aspekata zaštite okoliša, socio-kulturalnih aspekata i ekonomskih aspekata pri donošenju odluka. Turizam je osnovna grana gospodarstva grada Komiže i otoka Visa. Ipak, sve nade u turizam polažu samo najsiromašnije zemlje. Primjera radi, to je kao da osoba očekuje da sve probleme riješava netko drugi. Nadalje, udruga Pomalo smatra da treba težiti održivom razvoju turizma. Održivi razvoj turizma nije moguć ukoliko gradovi Komiža i Vis, ali i preostala naselja otoka Visa ne teže ka održivom razvoju. Otok Vis je bio dugi niz godina zatvoren za razvoj turizma. Sreća u nesreći je da je velik broj djelatnosti lokalnih zajednica zadržao kontekst održivosti. Lokalne zajednice trebaju razvijati i preostale strateške grane gospodarstva poput ribarstva i poljoprivrede. Time se održivi turizam javlja kao rezultat preostalih održivih djelatnosti. Drugim rječima, razvijati turističku ponudu zasnovanu na osnovi da turisti dolaze na Vis kako bi se upoznali sa održivim načinom života lokalnih zajednica.

  • Glamping je forma elitnog turizma sa dugoročno nepovoljnim posljedicama za grad Komižu. Elitni turizam je prvenstveno uvjetovan ekonomskim faktorom odlučivanja, te pogoduje manjem broju odabranih građana. Nadalje, usmjeravanje grada Komiže ka elitnom turizmu ima dugoročno negativnu posljedicu da unutar lokalne zajednice nerealno stvara kompleks manje vrijednosti, te time pogoduje iseljavanju lokalnog stanovništva sa otoka. Effekti poput istiskivanja i pražnjenja lokalnog stanovništva su karakteristike gradova koji su svojim povijesnim i kulturnim modelom i identitetom razvoja bili fokusi elitnih turističkih odredišta. Ljubičić (2016).
  • Prenamjenom prostornog plana zone Kamenice, grad Komiža, a time i otok Vis, dobiva mogućnost za razvoj kamp turizma. Stajalište udruge Pomalo je da je turistički razvoj zone Kamenice prihvatljiv u kontekstu održivog razvoja turizma i poljoprivrede. Za udrugu Pomalo je od posebnog značaja pojas borove šume uz javnu plažu Kamenice koja je javno i neprofitno okupljalište otočana i posjetitelja otoka Visa, a time i od bitnog značaja za kulturni život grada. Treba razmotriti mogučnost da se udruzi Pomalo dopusti upravljanje pojasom borove šume u skladu sa načelima održivog razvoja grada Komiže i otoka Visa, tj. obavljanje iste djelatnosti u budućnosti. Udruga Pomalo razmatra mogućnost kupnje pojasa borove šume uz javnu plažu Kamenice kroz crowdfunding, tj. postupak zajedničkog otkupa. Time bi se ojačao sektor nevladinih udruga koje se jasno i vizionarski zalažu za poštivanje zaštite baštine i postulata održivog razvoja, uključivanje i suvremenu edukaciju mladih i građana, te raznolikost gospodarske lokalne ekonomije. Ljubičić (2016).
  • Područje zone Kamenice je u postojećem stanju većinom poljoprivredne namjene, te ju karakteriziraju autohtoni maslinici i nasadi vinove loze, te autohtona ruralna arhitektura suhozida i pristava. U kontekstu očuvanja tradicije, te uz uvjet minimalne intervencije u stanje okoliša, u slučaju prenamjene prostornog plana prikladno je da se zona Kamenice usmjerava ka održivom razvoju kamp turizma na poljoprivrednim gospodarstvima. Kratkoročni i srednjeročni ciljevi zasnovani na suradnji otočana i posjetitelja otoka Visa trebaju biti održivi turizam i obnova postojećih poljoprivrednih resursa. Kao dugoročnom cilju treba težiti održivom razvoju poljoprivrede. Time bi se otklonila opasnost koja proizlazi iz činjenice da je grad Komiža gotovo isključivo orjentiran ka turizmu, afirmirala bi se tradicionalna znanja i vještine lokalnog gospodarstva, a time i stabilnost cjelovite destinacijske ponude i kvalitete življenja. Ljubičić (2016).

LITERATURA

  • Grad Komiža (2018). Obavijest o izradi UPU zone Neptun. Jedinstveni upravni odjel grada Komiže. Grad Komiža (2019). Pročišćeni tekst odredbi za provođenje prostornog plana uređenja grada
  • Komiže. Komisija za statut, poslovnik i normativnu djelatnost grada Komiže.
  • Ljubičić Davor (2016). Analiza održivog razvoja turističke destinacije. Naše more 63(1). https://hrcak.srce.hr/154109

Izvješće u PDF-u